четвртак, 31. децембар 2015.
петак, 25. децембар 2015.
Tiranija sreće – audio zapis
U četvrtak 24. decembra, u ogranizaciji Udruženja Oksimoron i Udruženja ljubitelja umetnosti Prozor, u klubu Prozor, u okviru kružoka Kiseonik, održan je razgovor na temu Tiranija sreće. Bilo je živo i zanimljivo, evo audio zapisa i fotki:
Audio:
Audio:
Tiranija sreće by Oksimoron on Mixcloud
Foto:петак, 18. децембар 2015.
Kružok: Kiseonik – tema: Tiranija sreće
Kružok: Kiseonik
Tema: Tiranija sreće
Vreme: četvrtak, 24. decembar u 19:30
Mesto: Udruženje ljubitelja umetnosti „Prozor“, Takovska 48, Beograd (preko puta Botaničke bašte)
Ulaz slobodan.
Da li je sreća obaveza?
Moramo li biti neprekidno srećni?
Da li postoje recepti za sreću?
Tema: Tiranija sreće
Vreme: četvrtak, 24. decembar u 19:30
Mesto: Udruženje ljubitelja umetnosti „Prozor“, Takovska 48, Beograd (preko puta Botaničke bašte)
Ulaz slobodan.
Da li je sreća obaveza?
Moramo li biti neprekidno srećni?
Da li postoje recepti za sreću?
уторак, 1. децембар 2015.
ФИЛОЗОФСКИ ТЕАТАР - ПРЕДАВАЊЕ ФРАНКА БИФОА БЕРАРДИЈА
ФИЛОЗОФСКИ ТЕАТАР - ПРЕДАВАЊЕ ФРАНКА БИФОА БЕРАРДИЈА, 1. ДЕЦЕМБРА НА СЦЕНИ „РАША ПЛАОВИЋ” (20,30)
Предавање једног од најзначајнијих и свакако најзанимљивијих италијанских филозофа и активиста Франка “Бифa” Берардија, у оквиру пројекта “Филозофски театар”, биће одржано 1. децембра у 20,30 часова на Сцени "Раша Плаовић".
“Филозофски театар” је пројекат који је започело Хрватско народно казалиште из Загреба 2014. године са жељом да поново успостави блиску везу између филозофије и позоришта. Како напомиње покретач пројекта Срећко Хорват, “веза између филозофије и казалишта увијек је била јача него веза између филозофије и било којега другог медија. Најпознатија и најутјецајнија дјела Жан-Пол Сартра недвојбено су његове драме, као што је и Бертолд Брехт промишљању радикалне политике приступио управо кроз казалиште и путем њега разрадио свој епски театар”.
Предавање једног од најзначајнијих и свакако најзанимљивијих италијанских филозофа и активиста Франка “Бифa” Берардија, у оквиру пројекта “Филозофски театар”, биће одржано 1. децембра у 20,30 часова на Сцени "Раша Плаовић".
“Филозофски театар” је пројекат који је започело Хрватско народно казалиште из Загреба 2014. године са жељом да поново успостави блиску везу између филозофије и позоришта. Како напомиње покретач пројекта Срећко Хорват, “веза између филозофије и казалишта увијек је била јача него веза између филозофије и било којега другог медија. Најпознатија и најутјецајнија дјела Жан-Пол Сартра недвојбено су његове драме, као што је и Бертолд Брехт промишљању радикалне политике приступио управо кроз казалиште и путем њега разрадио свој епски театар”.
петак, 27. новембар 2015.
Razgovor na temu: Veliki inkvizitor kao Veliki komunikator
Kružok: Kiseonik
Tema prva: Veliki inkvizitor kao Veliki komunikator
Vreme: subota, 28. novembar u 19:30
Mesto: Udruženje ljubitelja umetnosti „Prozor“, Takovska 48, Beograd (preko puta Botaničke bašte)
Ulaz slobodan.
Udruženje „Oksimoron“ i Udruženje ljubitelja umetnosti „Prozor“ otvaraju kružok „Kiseonik“.
Otvorimo prozor, treba nam vazduha.
Udahnimo kiseonik.
Da misli življe prostruje. Da mašta proradi.
U kružoku, misli kruže. I u tom kruženju se podstiču, nadopunjuju, uobličavaju. Životi nam postaju puniji, duh smeliji.
Tema prva: Veliki inkvizitor kao Veliki komunikator
Vreme: subota, 28. novembar u 19:30
Mesto: Udruženje ljubitelja umetnosti „Prozor“, Takovska 48, Beograd (preko puta Botaničke bašte)
Ulaz slobodan.
Udruženje „Oksimoron“ i Udruženje ljubitelja umetnosti „Prozor“ otvaraju kružok „Kiseonik“.
Otvorimo prozor, treba nam vazduha.
Udahnimo kiseonik.
Da misli življe prostruje. Da mašta proradi.
U kružoku, misli kruže. I u tom kruženju se podstiču, nadopunjuju, uobličavaju. Životi nam postaju puniji, duh smeliji.
четвртак, 26. новембар 2015.
субота, 21. новембар 2015.
Kamel Daud: Merso, kontra-istraga
Kamel Daud
MERSO, KONTRA-ISTRAGA
Prevela sa francuskog: Svetlana Stojanović
Akademska knjiga, Novi Sad, 2015.
U romanu Stranac Albera Kamija, Merso je u leto 1942. sahranio majku, otišao sa devojkom na plažu i sa pet hitaca iz revolvera ubio Arapina. Istraga o ubistvu nije postavila pitanje ko je bio taj Arapin. Sedamdeset godina kasnije, ostareli Harun, Arapinov brat, sedi u jednom baru u Oranu i priča o istrazi koju su njegova majka i on ceo život vodili da nađu telo, sahrane ga i saopšte svetu ime ubijenog.
Odlomak iz romana:
I
Danas je M’ma još živa.
Više ne kaže ništa, mada bi mogla ispričati dosta toga. Za razliku od mene, koji sam ovu priču toliko preispitivao da se više ne sećam gotovo ničega.
Hoću da kažem kako je ova priča stara preko pola veka. Dogodila se i mnogo se o njoj govorilo. Ljudi još o njoj pričaju, ali pominju samo jednog mrtvog – bez stida, vidiš, a bilo ih dvojica. Da, dvojica. Zašto je jedan izostavljen? Prvi je umeo da pripoveda, toliko dobro da mu je uspelo da se njegov zločin zaboravi, dok je drugi bio nepismeni siromah kojeg je Bog stvorio samo zato da primi metak i ponovo se pretvori u prašinu, anonimus koji nije imao vremena čak ni da dobije ime.
MERSO, KONTRA-ISTRAGA
Prevela sa francuskog: Svetlana Stojanović
Akademska knjiga, Novi Sad, 2015.
U romanu Stranac Albera Kamija, Merso je u leto 1942. sahranio majku, otišao sa devojkom na plažu i sa pet hitaca iz revolvera ubio Arapina. Istraga o ubistvu nije postavila pitanje ko je bio taj Arapin. Sedamdeset godina kasnije, ostareli Harun, Arapinov brat, sedi u jednom baru u Oranu i priča o istrazi koju su njegova majka i on ceo život vodili da nađu telo, sahrane ga i saopšte svetu ime ubijenog.
Odlomak iz romana:
I
Danas je M’ma još živa.
Više ne kaže ništa, mada bi mogla ispričati dosta toga. Za razliku od mene, koji sam ovu priču toliko preispitivao da se više ne sećam gotovo ničega.
Hoću da kažem kako je ova priča stara preko pola veka. Dogodila se i mnogo se o njoj govorilo. Ljudi još o njoj pričaju, ali pominju samo jednog mrtvog – bez stida, vidiš, a bilo ih dvojica. Da, dvojica. Zašto je jedan izostavljen? Prvi je umeo da pripoveda, toliko dobro da mu je uspelo da se njegov zločin zaboravi, dok je drugi bio nepismeni siromah kojeg je Bog stvorio samo zato da primi metak i ponovo se pretvori u prašinu, anonimus koji nije imao vremena čak ni da dobije ime.
Пријавите се на:
Постови (Atom)



